srijeda, 7. rujna 2016.

Trčanje - drugi korak - odabir i početak

  Odluka je pala . Krećete sa trčanjem . Razlozi zbog kojih ljudi počinju trčati mogu biti svakakvi . Netko bi trčao iz zdravstvenih razloga , netko bi skinuo suvišne kilograme ili poboljšao kondiciju , netko radi društva , netko iz dosade , netko zbog oklade , netko jer mu to predstavlja zadovoljstvo itd. Sad još treba odrediti kako to provesti u djelo. Priključiti se nekoj od sve brojnijih škola trčanja ili krenuti u vlastitom aranžmanu sam ili sa nekim prijateljem. Škole trčanja su naročite pogodne za ljude koje nisu nikad u životu trčale osim ono malo što su morale na tjelesnom . Tu mogu krenuti od nule pod stručnim vodstvom educiranih trenera i postupno i sigurno napredovati . Međutim takvih škola nema baš u svakom mjestu , a uostalom  svima niti ne  paše takav način  masovnog rekreiranja i druženja .
   Oni koji se odluče samostalno trčati trebali bi pripaziti na par stvari kako nebi prerano odustali zbog pogrešnog pristupa trčanju .
   Kao prvo treba biti svijestan da početni period u trčanju neće biti lak . Naime naše tijelo nije naviklo na takav napor , te će mu trebati neko vrijeme da ojača i prilagodi se novom režimu rada . Trčanje će nam biti teško , brzo ćemo se zadihati i umoriti , a često ćemo osjećati bolove u mišićima ili zglobovima nakon treninga . No već nakon tri do četiri tjedna ako budemo ustrajni i držimo se nekih osnovnih pravila trčanja za početnike , primijetit ćemo da nam trčanje postaje sve lakše i da počinjemo uživati u tome . Bilo bi najbolje da se najprije posavjetujete sa nekim trenerom koji vam može sastaviti program treninga po kojem ćete trenirati . Možete i na internetu naći odgovarajući program  sastavljen za početnike od strane stručnih osoba . Uglavnom su svi napravljeni na način da se počinje naizmjeničnim izmjenama hodanja i laganog trčanja . S vremenom se smanjuje dužina  hodanja , a povećava dužina trčanja . Na taj način ćete obično nakon 10 do 12 tjedana biti sposobni pretrčati dužinu od 5 kilometara u komadu bez pretjeranog forsiranja i bez ozljeda . Tad već možete planirati vaše daljnje trčanje , postaviti si neki cilj i zavisno o tome sastaviti si budući program treninga . Dobro bi bilo voditi dnevnik trčanja u kojem bi vodili evidenciju o kilometraži , tempu , broju otkucaja srca itd. kako bi mogli pratiti vaš napredak kroz neko vrijeme .
   Za kraj nekoliko savjeta koji će vam olakšati put od početnika do trkača . Svima su poznata ,ali ljudi ih često zanemare pa nije na odmet navesti ih.
    - barem dva sata prije trčanja nemojte jesti
    - trening započnite sa barem 10 minuta zagrijavanja , razgibavanja i
      dinamičkog istezanja
    - trening završite sa barem 10 minuta hlađenja laganim joggingom ili 
      hodanjem , te nakon toga statičko istezanje
    - ne trčati više i brže od predviđenog u programu iako vam se čini da možete ,
      time malo dobivate što se tiče samog trčanja , a puno su veći izgledi 
      za   pretreniranost i ozljede ( osobno iskusio )
    - ne povećavajte tjednu kilometražu više od 10 %
    - trčite opušteno i nek vam trčanje predstavlja užitak , a ne opterećenje . To je       bit svega . 
   
  

Nema komentara:

Objavi komentar