Olakšanje

   Kad sam nakon trotjednog laganog trčkaranja pokušavajući sanirati ozljedu napokon odustao od utrke u Zagrebu bio sam prilično razočaran .Baš sam se bio napalio na taj polumaraton . Sve je izgledalo super do ozljede , te bio sam uvjeren da bi  mogao poboljšati svoj osobni rekord i približiti se granici od 1:40 . Uz to sam planirao i ugodan vikend uz druženje sa kumovima u Zagrebu . Sad sam odustao i od puta . Jbg. ne ide na silu . Ozljeda je bilo i bit će . Treba se prilagodit tome i izvuć najbolje i iz takvih situacija . Prvobitno razočaranje sam ubrzo zamijenio osjećajem velikog olakšanja . Oslobođen rutine provođenja zacrtanog programa priprema , na treninge sam krenuo kako sam i započeo sa trčanjem . Opušteno i nesputano . Momentalno mi je jedini cilj saniranje ozljede kako treba i uživanje u trčanju bez plana . Instinktivno , kako mi pukne i ovisno o trenutnom raspoloženju . Od utrka sam odustao do jeseni . Eventualno ću otići na Plitvički maraton , ali to će više biti izlet i druženje . Nakon toga kreću opet ozbiljnije pripreme za jesen i Ljubljanski maraton . I'll be back .